Tržište nekretnina u Hrvatskoj u protekle je dvije godine, unatoč pandemiji koronavirusa i čak dva snažna potresa, nastavilo s trendom rasta cijena. Na razini čitave Hrvatske tražene su cijene unazad godinu dana rasle 4,05 posto za stanove i čak 7,73 posto za kuće, a sličan je trend bio vidljiv i u usporedbi cijena iz 2019. u odnosu na 2020. godinu.

Prema analizi internetskog oglasnika Njuškalo objavljenoj u ožujku, prosječna tražena cijena kvadratnog metra stana u Zagrebu iznosi 2297 eura, a cijena kvadratnog metra kuće iznosi 1441 euro. Najskuplji su stanovi u centru grada, gdje prodavači traže više od 2500 eura po kvadratnom metru, dok se stanovi za manje od 2000 eura po kvadratnom metru mogu naći u rubnim dijelovima grada kao što su Brezovica, Podsused i Sesvete.

Direktor agencije za nekretnine Opereta Borislav Vujović smatra da će inflacija koja je u tijeku učiniti da cijene nekretnina rastu još neko vrijeme. Na upit isplati li se sada kupovati stan ili treba pričekati, odgovara, odgovorio je da je to pitanje za milijun dolara". 

– Potražnja je prisutna, imamo APN kredite i dosta stanova se kupuje upravo preko takvih subvencioniranih kredita. U tijeku je inflacija i oni koji imaju gotovinu kupuju stanove kako bi sačuvali vrijednost novca. Još uvijek imamo niske kamatne stope i na štednju i na kredite. Uz sve ostale parametre, kao što je poskupljenje energenata i općenito inflaciju, te rat u Ukrajini, pad cijena nekretnina nije realan, odnosno u idućih godinu dana ne možemo očekivati drastičan pad cijena nekretnina – smatra Vujović, prenosi Dnevnik.hr. 

Ono do čega može doći je usporavanje trenda rasta cijena.

– Vidljivo je da investitori uslijed nepredvidljivosti, nedostatka materijala, ali i radne snage, odlažu projekte. To je nešto što će također utjecati na povećanje cijena –  kazao je.

Uvjeren je kako će cijene nekretnina biti u skladu s inflacijom. Što se tiče nekretninskog balona, kaže da toga u Hrvatskoj trenutno nema, jer nema nekontrolirane izgradnje, a da je sve što je izgrađeno i prodano. 

Što se tiče cijene kvadrata i mogu li one biti prenapuhane, Vujović je napomenuo kako će uvijek biti ljudi koji imaju novca i koji su spremni za određenu nekretninu platiti cijenu koja možda i nije realna, ali je određuje potražnja. 

Ekonomist Damir Novotny smatra kako Hrvatska i nema pravo tržište nekretnina, da je ono vrlo šaroliko, a da stanova imamo i viška. Istaknuo je da cijene stanova i kuća negdje rastu, negdje padaju, dok u pojedinim dijelovima Hrvatske nekretnine zjape prazne. 

Na pitanje zašto cijene nekretnina rastu, odgovorio je kako je razlog nedostatak novogradnje i niske kamatne stope na štednju zbog čega ljudi investiraju u nekretnine. 

Istaknuo je da cijene ne rastu u nekim mjestima, primjerice u Slavoniji, već na Jadranu i samo u nekim gradovima. Kazao je kako Hrvatska u ovom trenutku ima oko 30 posto više stambenih jedinica nego što ima potražnje, osobito nakon iseljavanja posljednjih godina. 

– Stanje s nekretninama u Hrvatskoj je neodrživo, stanovi su nepriuštivi, a iskustvo nam govori da neće biti raspleta. Postoji mit da je vlasništvo nad nekretninom štednja, no to je mrtvi kapital – istaknuo je. 

Komentirao je i kredite APN-a. 

– Te su mjere dale poticaj rastu cijena kredita, a poticanje zaduživanja je jedna od pogrešaka ekonomske politike koja je subvencioniranim kreditima zapravo poticala zaduživanje. Zapravo bi trebalo raditi na hlađenju i na zaustavljanju potražnje – poručio je Novotny. 

Prema analizi, u protekle su dvije godine rasle i tražene cijene stanova na obali, za kvadrat stana u Splitu prosječno se traži 2974 eura po kvadratu (+11,24 posto) , u Zadru 2398 eura (+12,37 posto), u Rovinju čak 3336 eura (+28,21posto), a u Dubrovniku koji među njima jedini bilježi pad ipak se prosječno traži najviše, odnosno 3575 eura (-6,61 posto). Tražene cijene stanova rasle su u Rijeci za 22 posto unazad dvije godine pa se sada za kvadrat prosječno traži 1879 eura, navodi se u analizi Njuškala.